dr Rebić Mladen, specijalista psihijatrije
dr Purlija Branka, specijalista psihijatrije
Jelena Stanišić, specijalista socijalne politike i socijalnog rada
Martinović Marina, psiholog
Centar za mentalno zdravlje nalazi se u sklopu objekta Doma zdravlja Bar sa zasebnim ulazom na prizemlju. Ovaj Centar je prostorno i kadrovski osavremenjen i podliježe stalnom usavršavanju, koji prati evropske standarde i primjenjuje najsavremenije medicinske doktrine.
Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Bar ima dugogodišnju praksu i profesionalan rad koji je usmjeren na očuvanju i liječenju mentalnog zdravlja pacijenata. Rad se bazira na saradničkoj osnovi a odnos na međusobnom poštovanju i razumijevanju kojim pacijenti mogu biti u potpunosti zadovoljni.
Unapredjenje mentalnog zdravlja je složen proces koji obuhvata brojne segmente društvene infrastrukture, a ne samo zdravstvenog sistema. Koncepcija razvoja mentalnog zdravlja treba da respektuje senzibilitet društva da bi bila adekvatno prihvaćena. Iz tih razloga ne smije se zanemariti socijalni, kulturni, ekonomski i društveni milje, kao i potreba međusektorskog pristupa problemu mentalnog zdravlja
Svjetska zdravstvena organizacija je svojom definicijom zdravlja proširila koncept mentalnog zdravlja: »Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već stanje fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja». Predmetna definicija ukazuje na značaj mentalnog zdravlja, ali istovremeno i na mnoge probleme koji postoje /socijalni, ekonomski, društveni.../ i koji zahtijevaju organizovano djelovanje društva u ovoj oblasti.
Stigmatizacija mentalnih bolesnika i njihovih porodica, predrasuda je i kočnica razvoja i implementacije državnog programa zaštite mentalnog zdravlja stanovništva u RCG i drugim institucijama.
Uključiti zajednicu, porodice i korisnike
U proces planiranja i razvoja politike, programa i službi mentalnog zdravlja treba uključiti zajednice, porodice i korisnike. To pomaže da se službe prilagode potrebama ljudi uzimajući u obzir njihov uzrast, pol, kulturu i socijalne uslove. Osobe sa mentalnim poremećajima i njihove porodice će onda lakše koristiti takve službe.
Uloga zajednice sastoji se od pružanja samopomoći i uzajamne pomoći, lobiranja za izvođenje promjena u zaštiti mentalnog zdravlja i obezbjeđivanje sredstava, izvođenja edukativnih aktivnosti, učestvovanja u praćenju i procjeni efekata zaštite i zastupanja u promjenama stavova prema mentalnim poremećajima i redukovanju stigme.
Grupe korisnika su se pokazale kao snažna, glasna i aktivna snaga promjene. Danas postoje mnoga udruženja korisnika koja su uključena u proces zaštite mentalnog zdravlja. Učestvovanje korisnika u organizovanju službi, procjeni standarda liječenja kao i u razvoju i primjeni politike i Zakona o mentalnom zdravlju, pomaže da se poveća odgovornost stručnjaka.
Porodice su često primarne u obezbjeđivanju zaštite. Neophodno je pomoći porodicama da razumiju bolest, steknu vještine zaštite i podrške, ohrabre redovno uzimanje lijekova i prepoznaju rane znake recidiva, što vodi ka boljem oporavku i smanjenju invalidnosti.
Razmjena znanja između zdravstvenih stručnjaka, porodica i korisnika je vitalna za razvoj povjerenja i stvaranje efikasnog terapijskog odnosa. Takva razmjena pomaže porodicama koje njeguju pacijente, omogućujući im da se „pokrenu od pasivne brige ka aktivnoj zaštiti”.
